01 o te 10
Te Tai Rāwhiti
Ko te takutai rawhiti o Te Ika-a-Māui e ki ana i nga taone ataahua me nga whanga o nga ahuatanga katoa. Mai i te awatea o te hauauru i te awatea, ka kitea e koe te nuinga o nga taone i parekina mai i te hau, he nui te ra me te onepu koura. He pai mo te kaukau, te taapiri, me nga hākinakina wai katoa. Ko nga taone pai kei roto i te haurua raki o te motu, mai i te Tai Tokerau ki te Tai Rawhiti.
Tuhinga o mua
Te Tai Tokerau
Ko nga taone i te takutai o te hauauru he rereketanga mai i te takutai o te rawhiti, engari e tika ana kia toro atu. Ko te tahatika katoa o te takutai he maakaa me te ruke, e kitea ana ki te hau kaha e rere mai ana i Ahitereiria. Ko te nuinga o nga taone he mangu mangu, he nui rawa te wera i te raumati. Ki te hiahia koe ki nga ngaru ngaru me te ngaru, ko te taha hauauru kei a koe. Ko nga taone pai ko te iwa tekau ma iwa o te Moana i te raki me nga taone e tata ana ki Akarana.
Tuhinga o mua
Te rere me te tarai
Ko ona waaawa me ona moutere maha, ko te tai rawhiti o Te Ika-a-Māui he wāhi pai ki te torotoro i runga i te poti. Ko nga kaiwhakatere a Kiwi he kaipuke nui o nga momo katoa i runga i te wai i nga marama raumati. Ko nga waahi pai rawa mo te waa me te waapa ko te Peirangi o Te Tai Tokerau me te Hauraki Gulf e tata ana ki Akarana.
04 o te 10
Te Kete Hoko
Ko Tāmaki-makau-rau me Te Whanganui-a-Tara e rua nga taone o te ao me te tuku i te maha o nga waahi hokohoko Ka kitea e koe nga tohu o te ao me te maha o nga waahi o te rohe. Kei a Aotearoa te ingoa o te ao mo te ahua, o te kakahu, o te waina, o te kai me te toi. Me kohikohi ano koe i tetahi iwi Maori ahurei me te hinengaro i te Moananui-a-Kiwa, e rua ranei i a koe i konei.
Tuhinga o mua
Nga mahi whakangahau me te Ao
Ma te toru o nga taupori katoa o Niu Tireni e noho ana i Akarana, ka tumanako koe kia whakaekea e te taone nga whakangahau o te ao. I tua atu ki nga tarai nui, nga karapu, me nga wharekai kei te whakaatuhia i nga wa katoa, me nga huihuinga e whakahaeretia ana i tetahi o nga waahanga o te taone. Kei a Tāmaki Makaurau te whare nui rawa o Aotearoa me te whare teitei, te Tower Tower, kei roto i te ngakau o te pa.
06 o te 10
Ngahere Maori
Ko te moutere o Te Ika-a-Māui i hipokihia i nga ngahere. I tenei ra, he maha tonu nga waahi ka taea e koe te ahuareka ki nga rakau ahurei me nga tipu. Kei roto i nga rakau taketake te totara, te rimu, me te matai, engari ko te mea nui rawa o te kauri . Ka taea e enei te tipu ki te rahi me te tau. He maha nga tauira nui i mahue i nga rohe i te raki o Akarana.
Tuhinga o mua
Pohutukawa Tree
Kei te kitea te pohutukawa i te taha o te takutai o Te Ika a Maui me te whakarato whakamarumaru i runga i nga taone i te raumati. Kei te mohiotia hoki ko te New Christmas Christmas Tree no te mea he puawai whero kanapa e puta ana i te wa o Kirihimete.
Tuhinga o mua
Maori Culture
Ko te tikanga o nga iwi Maori o Aotearoa, ko te Maori, he tino marama ake i Te Ika a Maui atu i te Waipounamu. Te tirotiro i to ratau ahurea me to hītori whakahirahira i Waitangi i Te Moana-a-Toi (i reira i hainatia ai te tiriti tuatahi i waenga i te Maori me te Pakeha i te tau 1840) me Rotorua i Te Ika a Maui
Tuhinga o mua
Geothermal me Volcanoic Activity
Ko te pokapū o Te Ika-a-Māui e noho tika ana i runga i te waahi o te taiao o te whenua, a, he maatai o nga mahi puia. Tirohia nga kaitohu me nga poka waikau o Rotorua, te awa nui nui, te awa o Taupo, nga puia kaha ki White Island me Tongariro National Park.
Tuhinga o mua
Te Tai Tokerau
Kei te nuinga o nga wahi o Te Ika-a-Māui te waina o te ao, tae noa ki Northland, Auckland me te Wairarapa ki te raki o Poneke. Ko nga waahanga nui rawa e rua ko etahi o nga waina pai o to ratau momo i te whenua; Kei te rongonui a Gisborne mo nga chardonnay me nga waina maoa o gewurztraminer, i te wa e noho ana a Hawkes Bay ki nga pirinihi rangatira mai i cabernet sauvignon me te waahi.