Ngā Iwi Taketake

Reo Korerohia i Mexico

Ko Mexico he whenua tino rerekë, e rua o te koiora (e whakaarohia ana he megadiverse, a kei roto i nga whenua e rima o te ao i runga i nga tikanga o te koiora) me te ahurea. Ko te reo Spanish ko te reo mana o Mexico, me te 60% anake o te taupori he mestizo, ara, he huinga o nga tupuna taketake me te Pakeha, engari ko nga roopu taketake he waahanga nui o te taupori, a kei te pupuri tonu te nuinga o aua roopu i a ratou tikanga tuku iho. korero i to raatau reo.

Reo o Mexico

E mohio ana te Kawanatanga Iwi me te 62 nga reo taketake e korerohia ana i tenei ra, ahakoa he maha nga kaitohutohu e kii ana he nui ake i te 100. Ko te rereketanga he tika kei te maha o enei reo he maha nga momo rereke e kiia ana he reo motuhake i etahi wa. Ko te ripanga e whai ake nei e whakaatu ana i nga reo rereke e korerohia ana i Mexico me te ingoa o te reo i te mea e karangahia ana e nga kaikorero o taua reo e puta mai ana i roto i te whaikete me te maha o nga kaikopene.

Ko te reo taketake e korerohia ana e te ope nui rawa o te iwi i tawhiti ko Nahuatl, me te nui atu i te rua me te hawhe miriona nga kaikorero. Ko Nahuatl te reo e korerohia ana e nga tangata Meki-a-te-ika , e kiia ana ko Aztec, e noho ana i te waahanga nui o Mexico. Ko te reo Maori taketake tuarua ko te Maya , me te kotahi me te hawhe miriona nga kaikorero korero. Kei te noho nga Maia ki Chiapas me te Taone Yucatan .

Ngä Reo Taketake me te Tau o nga Kaihauturu

Nahuatl 2,563,000
Maya 1,490,000
Zapoteco (Diidzaj) 785,000
Mixteco (ñuu savi) 764,000
Otomí (ñahñu) 566,000
Tzeltal (k'op) 547,000
Tzotzil ranei (batzil k'op) 514,000
Totonaca (tachihuiin) 410,000
Mazateco (ha shuta enima) 339,000
Kōwhiringa 274,000
Mazahua (jñatio) 254,000
Huasteco (tenek) 247,000
Chinanteco (tsa jujmi) 224,000
Purépecha (tarasco) 204,000
Mixe (a) 188,000
Tlapaneco (mepha) 146,000
Tarahumara (rarámuri) 122,000
Tohu (ahure pūt) 88,000
Mayo (yoreme) 78,000
Tojolabal (tojolwinik otik) 74,000
Chontal de Tabasco (yokot'an) 72,000
Popoluca 69,000
Chatino (cha'cña) 66,000
Amuzgo (tzañcue) 63,000
Huichol (wirrárica) 55,000
Tepehuán (haora) 44,000
Tatau (driki) 36,000
Popoloca 28,000
Cora (naayeri) 27,000
Kanjobal (27,000)
Yaqui (yoreme) 25,000
Cuicateco (oraku yu) 24,000
Mame (qyool) 24,000
Huave (mero ikooc) 23,000
Tepehua (hamasipini) 17,000
Pame (xigüe) 14,000
Chontal de Oaxaca (slijuala xanuk) 13,000
Chuj 3,900
Chichimeca jonaz (uza) 3,100
Guarijío (varojío) 3,000
Matlatzinca (botuná) 1,800
Kekchí 1,700
Chocholteca (chocho) 1,600
Pima (otam) 1,600
Jacalteco (abxubal) 1,300
Ocuilteco (tlahuica) 1,100
Seri (konkaak) 910
Quiché 640
Ixcateco 620
Cakchiquel 610
Keyboard (format) 580
Motozintleco (mochó) 500
Paipai (rangi) 410
Kumiai (kamia) 360
Ixil 310
Pápago (tonohiah'tam) 270
Cucapá 260
Cochimí 240
Lacandón (hach t'an) 130
Kiliwa (k'olew) 80
Aguacateco 60
Teco 50

Raraunga mai i CDI, Comisión Nacional para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas